Pogled u sebe | Psihoterapija Zagreb

PITANJA ZA PSIHOTERAPEUTA

Svi se ponekad osjećamo iscrpljeno, uzrujano, tužno ili zabrinuto. Kako prepoznati kada je vrijeme da potražimo stručnu pomoć, odnosno, kako znati treba li nam psihoterapija? Istraživanja pokazuju da tek četvrtina ljudi koji osjećaju ozbiljne psihološke tegobe poput depresije potraži stručnu pomoć. Osim što si time otežavaju život, u riziku su da se njihove tegobe pogoršaju i prerastu u duševnu bolest. Dugoročno, ma koliko sitan neki problem izgledao, ako se ne tretira, postat će dublji. Strahovi, traume ili neugodne uspomene neće s vremenom izblijedjeti nego će postati dio naše osobnosti te će u sve većoj mjeri utjecati na naše doživljavanje stvarnosti. Čak i ako nam je pomisao na odlazak psihoterapeutu strana i neugodna, vrijedi pokušati. Zaslužujemo poduzeti sve kako bi svoj život učinili što boljim jer je to sve što imamo. Psihoterapija je strategija kojom podižemo kvalitetu života, držimo pod kontrolom posljedice stresa i pazimo na svoje psihičko zdravlje baš kao što pravilnom prehranom i tjelovježbom pazimo na fizičko zdravlje. Pomoću psihoterapije možemo promijeniti način na koji doživljavamo stvarnost: svoj način razmišljanja, osjećanja i ponašanja. Osim toga, što prije otkrijemo gdje su izvori problema prije ćemo ih i riješiti.

Više

Bilo da je riječ o pospremanju stana, plaćanju računa, učenju za ispit ili ispunjavanju rokova na poslu, ponekad odgađamo svoje obaveze do zadnjeg časa i prianjamo na posao tek u “pet do dvanaest”. Odgađanje ili prokrastinacija podrazumijeva dobrovoljno odlaganje ili odgađanje izvršavanja planiranih radnji unatoč očekivanju da će odgađanje pogoršati situaciju. Istraživanja su pokazala da 75% studenata smatra da odgađaju svoje obaveze, a u 50% slučajeva odgađanje studentskih obaveza dovodi do štetnih posljedica te je postalo glavni razlog akademskog neuspjeha. Općenito, ljudi odgađaju obaveze u 15 do 20% slučajeva što se negativno odražava prvenstveno na njihove zdravstvene i financijske prilike. Odgađanje ili prokrastinacija može rezultirati propuštanjem ispunjavanja rokova, odustajanjem od planiranih ciljeva i uzrokuje osjećaj neuspješnosti, krivnje i stresa zbog nagomilanih obaveza. Pojedinci koji odgađaju strahuju da će zbog odlaganja doživjeti neuspjeh i osjećaju se loše, no svejedno odgađaju i nemaju osjećaj kontrole nad svojim ponašanjem. Nemogućnost pridržavanja vlastitih planova i osjećaj da planovi izmiču kontroli jedno je od osnovnih obilježja odgađanja koje uključuje nesrazmjer između onoga što je osoba planirala napraviti i onoga što je stvarno napravila. Okolina odgađanje može doživjeti kao lijeno zabušavanje pa se osobe sklone odlaganju obaveza nađu na meti osude i negativnih kritika, još jedne u nizu negativnih posljedica prokrastinacije, koja samo dodatno otežava njihovu situaciju.

Više

Većina ljudi smatra kako su se događaji koji su obilježili tijek njihovih života odigrali između njihove desete i tridesete godine. Što bismo savjetovali mlađoj verziji sebe kada bismo mogli poslati poruku u prošlost? Možda da više putuje, manje brine, više ulaže u školovanje, više ili manje riskira, izbjegava određene ljude, slijedi svoje snove, manje brine o tuđem mišljenju, sklopi ili ne sklopi brak s određenom osobom? Istraživanja pokazuju da su područja života oko kojih bi većina ispitanika nešto promijenila odnosi s bliskim ljudima, obrazovanje i karijera. Odluke donosimo svakodnevno i kada pogledamo unatrag ponekad se pitamo jesmo li trebali drugačije postupiti. Savjeti mlađim verzijama sebe odraz su žaljenja zbog prošlih odluka i uvjerenja da bi drugačije odluke dovele do bolje sadašnjosti. 

Više

Strah i anksioznost normalne su ljudske emocije koji svi ponekad osjećamo. Strah se javlja u situacijama koje mogu biti ugrožavajuće za naše zdravlje ili život. Upozorava nas i štiti od opasnosti, ozljeda i u konačnici, smrti. Anksioznost uključuje osjećaje zabrinutosti, tjeskobe, straha, nervoze, nemira i povećane potrebe za oprezom. Anksioznost je slabijeg intenziteta od straha i može se javiti kada smo zabrinuti oko ishoda neke situacije za koju vjerujemo da je važna za nas, primjerice kod polaganja ispita ili razgovora za posao. Iako neugodna, anksioznost može biti korisna jer nas potiče da se bolje pripremimo i izbjegnemo nepoželjne ishode. U pravilu, nakon što događaj koji smo doživjeli kao ugrožavajuć završi, prestajemo osjećati strah i anksioznost. Anksioznost postaje problematična kada se nastavlja dugo nakon ili se javlja puno prije ugrožavajuće ili opasne situacije.

Više

Korona virus: što učiniti kada i ako nas obuzme strah, usamljenost i bespomoćnost?

Pojava Korona virusa dovodi nas u posve novu i nepoznatu situaciju. Vijesti o porastu broja oboljelih i umrlih izazivaju strah, neizvjesnost i bespomoćnost. Mediji i društvene mreže zastrašuju nas pričama o mogućoj nestašici namirnica i higijenskih potrepština s polica trgovina, a dodatno nas zabrinjavaju i buduće ekonomske posljedice. Pored straha i bespomoćnosti, uslijed preporuka izbjegavanja kontakta s ljudima može se pojaviti i osjećaj usamljenosti. 

Što učiniti da pomognemo sebi i svojim bližnjima?

Više

Dnevna rutina je korisna za mentalno zdravlje

Dnevna rutina pomaže nam sniziti razine stresa što je korisno za mentalno zdravlje. Izlaganje novim stvarima, koliko je god uzbudljivo, zahtjeva više energije i pažnje od obavljanja stvari na “automatskom pilotu”. Stoga rutina pomaže štednji energije, kako fizičke, tako i emotivne i kognitivne. Navike i dnevna rutina na neki način funkcioniraju kao osobni asistent koji nas podsjeća da trebamo obaviti određene zadatke kao što je oprati zube prije spavanja ili zaključati vrata kad izlazimo iz stana. Navikli smo raditi određeni broj dana u tjednu i ne događa nam se da zaboravimo otići na posao, iako si nismo u kalendar stavili podsjetnik: “sutra radim”. 

Više

This site was designed with the
.com
website builder. Create your website today.
Start Now