PITANJA ZA PSIHOTERAPEUTA
Svi se ponekad osjećamo iscrpljeno, uzrujano, tužno ili zabrinuto. Kako prepoznati kada je vrijeme da potražimo stručnu pomoć, odnosno, kako znati treba li nam psihoterapija?
Bilo da je riječ o pospremanju stana, plaćanju računa, učenju za ispit ili ispunjavanju rokova na poslu, ponekad odgađamo svoje obaveze do zadnjeg časa i prianjamo na posao tek u “pet do dvanaest”. Općenito, ljudi odgađaju obaveze u 15 do 20% slučajeva što se negativno odražava prvenstveno na njihove zdravstvene i financijske prilike.
Većina ljudi smatra kako su se događaji koji su obilježili tijek njihovih života odigrali između njihove desete i tridesete godine. Što bismo savjetovali mlađoj verziji sebe kada bismo mogli poslati poruku u prošlost?
Nezdrav sustav vjerovanja koji dolazi iz “idealnog ja” manifestira se kao razmišljanje o onome što bismo trebali biti, raditi, govoriti, kako bismo trebali živjeti ili izgledati. Cilj psihoterapije jest naučiti razlikovati poruke, misli i stremljenja koja dolaze iz “idealnog ja”, od onih koja dolaze iz “stvarnog ja” i koje su odraz naših autentičnih potreba.
Korona virus: što učiniti kada i ako nas obuzme strah, usamljenost i bespomoćnost?
Pojava Korona virusa dovodi nas u posve novu i nepoznatu situaciju. Što učiniti da pomognemo sebi i svojim bližnjima?
Više
Dnevna rutina je korisna za mentalno zdravlje
Dnevna rutina pomaže nam sniziti razine stresa što je korisno za mentalno zdravlje. Izlaganje novim stvarima, koliko je god uzbudljivo, zahtjeva više energije i pažnje od obavljanja stvari na “automatskom pilotu”. Stoga rutina pomaže štednji energije, kako fizičke, tako i emotivne i kognitivne.
Božićni i novogodišnji blagdani obično su vrijeme obiteljskih okupljanja, druženja s prijateljima, vrijeme kada ćemo se vidjeti čak i sa članovima obitelji ili prijateljima koji žive negdje daleko. Ova godina je drukčija. Preporuča nam se izbjegavanje okupljanja, izbjegavanje druženja, izbjegavanje putovanja.
Više
Stremljenje ka tome da postanemo najbolja verzija sebe, pedantnost, ambicioznost i vjera u vlastite sposobnosti mogu nas motivirati da se trudimo, napredujemo i ustrajemo u zadanim ciljevima. Perfekcionizam, s druge strane, obično izvire iz uvjerenja da nismo dovoljno dobri, ako nismo savršeni. Perfekcionizam se razlikuje od pedantnosti i ambicioznosti po tome što pedantni i ambiciozni pojedinci razmišljaju o tome kako uspjeti, dok perfekcionisti razmišljaju o tome kako ne pogriješiti.
Neuspjeh, teškoće i nedaće dio su ljudskog iskustva. Ponekad nas brige i obaveze preplave i ne znamo kako dalje. Kako si pomoći kada osjetimo da smo u krizi, negdje smo zapeli, imamo pred sobom hrpu obaveza i nedostatak elana?
