DNEVNA RUTINA JE KORISNA ZA MENTALNO ZDRAVLJE
Dnevna rutina pomaže nam sniziti razine stresa što je korisno za mentalno zdravlje. Izlaganje novim stvarima, koliko je god uzbudljivo, zahtjeva više energije i pažnje od obavljanja stvari na “automatskom pilotu”. Stoga rutina pomaže štednji energije, kako fizičke, tako i emotivne i kognitivne. Navike i dnevna rutina na neki način funkcioniraju kao osobni asistent koji nas podsjeća da trebamo obaviti određene zadatke kao što je oprati zube prije spavanja ili zaključati vrata kad izlazimo iz stana. Navikli smo raditi određeni broj dana u tjednu i ne događa nam se da zaboravimo otići na posao, iako si nismo u kalendar stavili podsjetnik: “sutra radim”. Navike nam pomažu odraditi svakodnevne zadatke bez puno svjesnog ulaganja napora. Osim toga, sve postaje lakše kada se na to naviknemo. Primjer je vožnja automobila koja se sastoji od niza radnji koje s vremenom izvodimo automatski, bez puno razmišljanja. Zdrave životne navike i rutina osiguravaju nam ravnotežu između vremena koje provodimo na poslu, vremena koje provodimo s obitelji i prijateljima te vremena koje posvećujemo samima sebi, svojem zdravlju, hobijima, odmaranju i opuštanju. Rutina pomaže uspostavi osjećaja kontrole i percepciji da su dnevna događanja koliko toliko predvidljiva. Neovisno o tome što se sve tijekom dana dogodilo, kada se vratimo kući svojim ritualima, obitelji, cimerima, zlatnim ribicama, udobnom kauču ili omiljenoj seriji, imamo dojam da se sve vratilo u normalu i da se napokon možemo opustiti.
A što kad nastupe izvanredne okolnosti?
Nagle i duboke promjene u dnevnoj rutini mogu same po sebi biti izvor stresa, a prilagodba na novu situaciju troši naše resurse. Ukoliko je našu rutinu poremetilo nešto neželjeno i prijeteće, poput mogućnosti zaraze korona virusom ili potresa, doživljaj stresa i straha bit će još i veći. Potresi i pandemije kod većine ljudi izazivaju visoku razinu straha i anksioznosti pa čak i panike. Zaštitite se od lažnih vijesti i pratite samo službene i pouzdane izvore informacija kao što su Hrvatski zavod za javno zdravstvo ili Stožer civilne zaštite. Usprkos prirodnoj potrebi da utjehu i zaštitu tražimo od drugih ljudi, nemojmo zaboraviti da se bliski kontakt s drugima ne preporuča zbog visokog rizika od širenja korona virusa.
U izvanrednom stanju u kojem smo se trenutno zatekli, očuvanje barem dijela uobičajene rutine može pomoći da osjetimo da su barem neke stvari “normalne”, dobro poznate i predvidljive. Iako ne idemo na posao jer smo zbog situacije sa širenjem Korona virusa prisiljeni ostati kod kuće, vjerojatno ćemo se lakše nositi sa situacijom ako nastavimo ustajati u isto vrijeme, ako se redovito hranimo, ako nastavimo putem telefona ili interneta komunicirati s ljudima s kojima smo i ranije komunicirali i ako pronađemo neku zamjenu za aktivnosti koje smo inače obavljali. Primjerice, umjesto vježbanja u sportskoj dvorani, vježbamo kod kuće, a umjesto druženja uživo, organiziramo video poziv i okupimo se u virtualnoj stvarnosti. Koliko nam god spavanje do podneva i izležavanje na kauču u pidžami bilo privlačno, dugoročno, za naše je mentalno zdravlje korisnije zadržati pravilan ritam spavanja. Kvaliteta sna značajno utječe na psihofizičko zdravlje. Pravilan ritam spavanja stvara i naviku spavanja što znači da će se naše tijelo spontano pripremiti za san svaku večer u približno isto vrijeme, što će nam omogućiti kvalitetniji san i lakše buđenje te osjećaj odmorenosti ujutro. Koliko nam god opcije bile ograničene, bolje ćemo se osjećati ukoliko se odlijepimo od kauča i u svoju dnevnu rutinu uvedemo raznovrsne i kreativne aktivnosti. Iskoristimo vrijeme kod kuće za savladavanje neke nove vještine, naučimo pripremati novo jelo, posvetimo se brizi o sobnom bilju, pospremanju ormara. Ukoliko obogatimo svoju svakodnevnicu različitim aktivnostima osjećat ćemo se produktivnije i vjerojatno ćemo se osjećati zadovoljnije sa samima sobom. Osim toga, proaktivno i smisleno upravljanje vlastitim vremenom vraća osjećaj kontrole nad vlastitom sudbinom, što nam pomaže nositi se s nepredvidivim okolnostima.
Ograničen kontakt s drugima i ograničeno kretanje može biti frustrirajuće i izazvati osjećaj dosade, usamljenosti, depresije, tjeskobe, bespomoćnosti, razdražljivosti i nemira. Posve je normalno tijekom dana osjetiti različite emocije i raspoloženja. Nemojte ignorirati niti negirati neugodne osjećaje koji vas obuzimaju. Razgovarajte o tome sa osobama u koje imate povjerenja kao što su prijatelji i članovi obitelji ili se obratite stručnjacima za psihološku pomoć. Za dio stanovnika grada Zagreba, od nedjelje ujutro situacija se dodatno zakomplicirala zbog oštećenja koje je potres izazvao na njihovim stanovima ili kućama. Ukoliko niste u mogućnosti boraviti u vlastitom domu, osjećate strah i posljedice traume poput nesanice ili razdražljivosti i osjećate da se ne možete nositi s novonastalim okolnostima, za pomoć se možete obratiti na brojeve telefona koje je objavila Psihološka komora.