SAČUVAJMO MENTALNO ZDRAVLJE

Božićni i novogodišnji blagdani obično su vrijeme obiteljskih okupljanja, druženja s prijateljima,  vrijeme kada ćemo se vidjeti čak i sa članovima obitelji ili prijateljima koji žive negdje daleko. Ova godina je drukčija. Preporuča nam se izbjegavanje okupljanja, izbjegavanje druženja, izbjegavanje putovanja. 
Umjesto druženja, planiranja novogodišnje proslave i ispijanja kuhanog vina, ove je godine božićna čarolija opterećena strahom. Strahom od bolesti, smrti, financijske krize. Ljude koji žive sami iscrpljuje osjećaj usamljenosti. Samoizolacija, više vremena provedenog u kući, stres uzimaju danak i u partnerskim odnosima. Svi smo pomalo “na rubu”. Dok se čuvamo od bolesti COVID-19, lako je propustiti primijetiti štetu po naše mentalno zdravlje. Što možemo učiniti da se osjećamo bolje? Prema psihologinjama Laurie Santos sa Sveučilišta Yale i Barbare Fredrickson sa Sveučilišta North Carolina, puno je toga, a nije ni skupo, ni komplicirano.

  • Pozitivne emocije imaju brojne funkcije, a između ostalog čuvaju mentalno zdravlje. To nikako ne znači da neugodne emocije treba zatomljivati, ne izražavati ili od njih bježati. Neugodne emocije imaju svoju ulogu i korisne su baš kao i ugodne. Ono što nam treba jest ravnoteža. Kako prizvati ugodne emocije poput zadovoljstva, smirenosti, opuštenosti, povjerenja? Obratimo pažnju na ono na čemu u svojem životu možemo biti zahvalni. Razmišljanje o onome što imamo i što volimo utječe na naš opći osjećaj sreće i zadovoljstva. Usmjerimo pažnju na dobre stvari koje nam se događaju svaki dan. Ukoliko nas raduje snijeg, zastanimo na trenutak i dozvolimo si da se malo "namačemo" u tom osjećaju sreće. Budimo prisutni ovdje i sada s tim osjećajem. Guštajmo u njemu. Promatrajmo sebe kako guštamo u pogledu na snježne krovove. Usmjeravanje pažnje i udubljivanje u ugodne emocije onda kada ih osjetimo pomaže da se ugodne emocije dulje zadrže i lakše ih se prisjećamo kasnije. Prisjećanje ugodnih emocija ponovno izaziva te iste emocije i našu svakodnevnicu čini ugodnijom.

  • Prisjetite se neke situacije u životu kada ste bili jako sretni, kada ste ostvarili neki važni cilj ili vam se dogodilo nešto posebno lijepo. Pokušajte se udubiti u to sjećanje kao da “vrtite film u glavi”, tko je bio s vama, koje su vam misli i osjećaji prolazili kroz glavu? Kako se sada osjećate? Prisjećanje sretnih trenutaka pomaže nam da se dobro osjećamo. Tijekom života proživimo pregršt sretnih trenutaka, odnosno ostvarimo niz ciljeva koji nas u tom trenutku jako vesele, no nakon nekog vremena, naviknemo se i počnemo vlastita postignuća i životne okolnosti u kojima živimo shvaćati zdravo za gotovo. Koliko smo god bili sretni na dan kada smo diplomirali ili dobili posao koji smo željeli, nakon godine dana, o tome više toliko ne razmišljamo. Navikli smo se pa tražimo novi cilj, novi izvor zadovoljstva ili ponosa. Usmjeravanje pažnje na ono što smo postigli i što imamo omogućuje nam da se tome ponovno radujemo i više to cijenimo. 

  • Obratimo pažnju i na ono što smo činimo svakog dana. Ne možemo svaki dan ostvariti neki veliki životni cilj kao primjerice, diplomirati, dobiti povišicu ili sklopiti brak, ali svaki dan donosi nove izazove. Napokon ste pospremili ormar ili platili račune, presadili biljku u veću teglu ili započeli istraživati literaturu koja vam treba kako biste završili diplomski rad? Okitili ste bor i baš dobro izgleda? Čestitajte si. 

  • Postoji nešto što trebate obaviti, a već danima, tjednima, mjesecima, godinama to odgađate? Neki zadaci čine se preteški ili suviše odbojni da bismo s njima uopće započeli. Na visoku planinu penjemo se korak po korak. Nitko ne stiže na odredište u jednom koraku. Prisjetite se vaših prethodnih postignuća. Kako ste ih ostvarili? Počnite s nečim jednostavnijim. Razmislite što je prva stepenica za savladavanje vašeg cilja. Neka prvi korak bude ujedno i cilj - za danas. Čestitajte si. Dozvolite si biti ponosni na sebe zbog svakodnevnih stvari, kao da ste jako nježan i poticajan roditelj sami sebi. 

  • Naspavajte se. Mozgu je potreban odmor. Dugoročna nesanica ozbiljno narušava mentalno i fizičko zdravlje. Zaslužujete san - priuštite si to. Odite ranije spavati, ustanite kasnije, prilegnite poslije ručka. Pronađite taj sat ili dva više u danu koje ćete provesti u snu.

  • Ograničite vrijeme koje provodite online. Odite u šetnju bez mobitela. Usredotočite se na stvari oko sebe. Promatrajte. Odmorite se od stalnog prisustva na društvenim mrežama i od vijesti vezanih uz COVID-19. Sve te vijesti bit će tu i kasnije. I sutra. 

  • Kreativnost - mislite da nemate umjetničkog dara, ne znate slikati, pjevati, da imate dvije lijeve ruke? Nitko nema dvije lijeve ruke. Ako vaša slika i ne završi na izložbi, to ne znači da ne smijete slikati za sebe. Pišite pjesme, plešite po stanu. Kreativno izražavanje i isprobavanje novih stvari pozitivno utječu na mentalno zdravlje. 

  • Fizička aktivnost poput plesa ili lagane šetnje također ima blagotvoran učinak na fizičko i mentalno zdravlje pa i na bolji san. 

  • Međuljudski odnosi utječu na kvalitetu života. Osjećaj usamljenosti ne javlja se onda kada smo sami, već onda kada osjećamo da nemamo s kime razgovarati o onome što nam je važno. Nazovite i porazgovarajte s ljudima do kojih vam je stalo. Budite iskreni. Recite im što vam je na duši. Bojite se da vas neće razumjeti? Probajte. Ne želite ih opterećivati svojim problemima? Umjesto da razgovarate o onome što vas muči birate razgovarati o sitnicama i neutralnim temama kao što su vremenske prilike? Iskrena komunikacija, čak ako su teme i “teške” obogaćuje i produbljuje odnos od čega u konačnici profitiraju sve strane u odnosu. Druga strana medalje - saslušajte druge. Ukoliko vam slušanje tuđih problema izaziva osjećaj nelagode jer ne znate kako biste im pomogli - ne brinite. Ne pokušavajte rješavati njihove probleme. Samo ih saslušajte.

  • Kontakt s drugima utječe na nas. Čak i kratak kontakt i ugodna komunikacija sa strancima poput prodavača u trgovini ili prolaznika na ulici može se pozitivno reflektirati na naš osjećaj zadovoljstva. 

  • Darivanje. Istraživanja pokazuju da se osjećamo sretnije kada novac trošimo na druge nego na sebe. Božić je, zar ne?

  • Ljubaznost. Osjećamo se bolje kada smo ljubazni prema drugima. 

  • Je li čaša poluprazna ili polupuna? Oboje je točno, ali istraživanja pokazuju da ispitanici koji su se usredotočili na pozitivan aspekt situacije, kroz nekoliko dana osjećaju višu razinu općeg zadovoljstva svojim životom, nego ispitanici koji su se usredotočili na negativan aspekt situacije. Zanimljivo je da ispitanici koji su razmišljali o tome što je moglo poći krivo, iako nije, također osjećaju manje zadovoljstva od ispitanika koji su usredotočeni na pozitivan ishod.  Zvuči kao otrcana priča? Optimizam je jedan od prediktora mentalnog zdravlja. Optimizam nije samozavaravanje i poricanje stvarnosti. U životu ima teških, neugodnih i tužnih trenutaka, ali ima i ugodnih i sretnih.

  • Prihvaćanje. Na neke stvari ne možemo utjecati, ne možemo predvidjeti budućnost i ne možemo se sto posto osigurati. Pokušajmo prihvatiti to da će neke stvari biti drugačije od onoga što smo priželjkivali. Prihvaćenjem i otpuštanjem kontrole s onoga nad čime ne možete imati kontrolu, štedite svoju energiju. Imajte povjerenja u sebe da ćemo se u novoj, nepredviđenoj i možda neželjenoj situaciji snaći. Kako smo se ranije snalazili kada nam je bilo teško? Koje su nam naše osobne snage ili pomoć okoline dosada pomagale da prevladamo teškoće? Naše snage bit će s nama i u budućnosti.

Natrag